Zlatar

Planina Zlatar smeštena je u jugozapadnoj Srbiji između četiri reke: Lima, Uvca, Mileševke i Bistrice, na prosečnoj nadmorskoj visini od 1200m.

Zlatar se nalazi uz državni put prvog B reda broj 23 na polovini puta Beograd - Crnogorsko primorje. Od Beograda je udaljen 222km, od Podgorice 201km, od Sarajeva 184km, od Zlatibora 33km, a od Nove Varoši 3km.

Planinu Zlatar krase blaga leta, oštre zime, prostrani proplanci, bujni pašnjaci ispresecani planinskim potocima i prošarani gustom šumom (smrče, jele, borovi, breze, ...) što vazduh na planini Zlatar čini izuzetno kvalitetnim, a zbog čega ova planina uživa status vazdušne banje.

Zlatar je prve turiste primio još u 19.veku, a 1968.godine nakon izgradnje hotela Panorama počeo je organizovani razvoj turizma na njemu.

Saznanje da se na Zlataru ljudi mogu izlečiti od mnogih bolesti, posebno od srčanih i plućnih bolesti, staro je više od 100 godina. Lekovitost ove planine ogleda se u mešavini planinske i mediteranske klime, kvalitetnog vazduha sa visokom koncentracijom ozona i joda.

Nepostojanje aerozagađivača, blaga leta, miris smole koja se luči iz četinara, boravak u ovoj oazi čiste prirode obezbediće Vam potpunu relaksaciju i opuštanje. Vazduh na planini Zlatar posebno utiče na lečenje kardiovaskularnih bolesti.

Guste četinarske šume, kanjon reke Uvac sa jezerima izgrađenim na njenom toku, mirisne livade i proplanci, živopisna sela sa specijalitetima domaće kuhinje, čine Zlatar jednom od najlepših i najposećenijih planina u Srbiji, pogodnom za sve vrste turizma (zdravstveni, sportsko-rekreativni, lovni, ribolovni, izletnički i seoski).

A samo malo van planinskog centra možete krenuti u avanturu i istraživati Specijalni rezervat prirode "Uvac", zaštićeno dobro od izuzetnog značaja, lepotu i slikovitost srednjovekovnih manastira, svojstvenih spomenika istorije i kulture.

Iskreno se nadamo da ćete naći vremena da otkrijete Vaš Zlatar!

Znamenitosti Zlatara i okolnih mesta

Specijalni rezervat prirode "Uvac

Predeo koji koji je uredbom Vlade Republike Srbije proglašen za zaštićeno prirodno dobro od izuzetnog značaja. Ovo je deo turističke ponude koji već posećuje hiljade znatiželjnika, a centralnu morfološku celinu rezervata predstavlja kanjonska dolina reke Uvac sa dolinom njenih pritoka. Posebna vrednost kanjonskih delova doline su uklješteni meandri čiji rtovi imaju visinu i do 200m. Lepota se rečima ne može opisati, samo poziv i savet - STANI I GLEDAJ!

Stanište i hranilište beloglavog supa (orla lešinara

Beloglavi sup je retka vrsta orla lešinara, impozantne veličine sa rasponom krila i do 3 metra, što ga čini moćnim letačem. Njegova uloga u lancu ishrane u ekosistemu je jedinstvena i nezamenljiva - isključiva hrana su mu uginule životinje, čime sprečava širenje zaraza i na taj način čini "prirodnu reciklažu". Ova retka vrsta je bila pred izumiranjem 1990.godine, gde je na terirotoriji Uvačkih jezera živelo samo 7 jedinki beloglavog supa. 1994. godine otvoreno je hranilište "Manastirina" na koje se iznose tela uginulih životinja i klanični otpad. Godišnje se u "restoran" beloglavih supova u prirodi iznese preko 100 tona hrane. Zahvaljujući tome, brojnost beloglavih supova se povećala na 100 gnezdećih parova, odnosno oko 500 jedinki. Tako je kolonija ove jedinstvene vrste ptica postala najveća na Balkanu i u Evropi. Hranilište i staništa orla lešinara se nalaze na nepristupačnim visokim liticama reke Uvac, i udaljeni su od vile Zlatarska pahulja svega 6km a moguće ih je videti sa jezera Rastoke.

Ledena pećina (Uvački pećinski sistem)

Ledena pećina je duga 6186 metara i jedna je od najdužih pećina u Srbiji. Legenda kaže da je ime dobila po tome što je u njoj temperatura konstantno osam stepeni i leti i zimi. Pećina je bogata pećinskim nakitom, velikim kamenim stubovima i jezercima - bigrene kade, iz kojih posetioci piju vodu. Do Ledene pećine moguće je stići isključivo čamcem Uvačkim jezerom i penjanjem uz metalne stepenice na strmoj jezerskoj obali. Posete pećini su moguće uz najavu čuvarskoj službi rezervata. Organizovani obilasci pećina kreću sa brane Rastoke u selu Komarani čamcima u privatnom vlasništvu po ustaljenom režimu vožnje. Udaljenost početne tačke sa koej se vodenim putem kreće u obilazak pećine od vile "Zlatarska pahulja" je 9 kilometara.

Uvačko jezero (Sjeničko jezero)

Nalazi se u selu Komarani i udaljeno je od vile "Zlatarska pahulja" 6 kilometara. Formirano je pregrađivanjem reke Uvac branom dugom 160 metara i visokom 110 metara, a dugo je 27 kilometara i sa maksimalnom dubinom od 108 metara. Jezero je poznato po meandrima i beloglavom supu, a bogato je ribljim fondom gde se posebno izdvajaju mladica, šaran, klen, mrena i som. Jezero je pogodno za vožnju kajaka.

Zlatarsko jezero (Kokin Brod)

Nalazi se uz naselje Kokin Brod i udaljeno je od vile "Zlatarska pahulja" 12 kilometara. Formirano je pregrađivanjem reke Uvac branom dugom 1264 metra i visokom 83 metra, a dugo je 23 kilometra i sa maksimalnom dubinom od 45 metara. Jezero je bogato ribljim fondom gde se posebno izdvajaju smuđ, šaran, klen, mrena i pastrmka. Zlatarsko jezero je treće po veličini u Srbiji, posle Đerdapskog jezera i jezera Perućac na Drini. Uz obalu jezera se nalazi Vizitorski centar gde je u letnjem periodu moguće osveženje. Jezero je pogodno za vožnju čamaca, izlete, vožnju kajaka, ribolov i sunčanje na pontonskoj plaži.

Radoinjsko jezero

Nalazi se u selu Radoinja, a udaljeno je od vile "Zlatarska pahulja" 15 kilometara. Formirano je pregrađivanjem reke Uvac branom dugom 150 metara i visokom 40 metara, a dugo je 11 kilometara i sa maksimalnom dubinom od 30 metara. Jezero je bogato ribljim fondom gde se posebno izdvajaju šaran, klen, mrena i pastrmka. Jezero je pogodno za vožnju kajaka, ribolov i sunčanje na obali jezera u selu Radoinja.

Manastir Mileševa

Manastir Mileševa je srednjovekovni manastir. Nalazi se na reci Mileševci i udaljen je od vile "Zlatarska pahulja" 14 km preko Vodene poljane, a 34 km državnim putem prema Prijepolju. Manastir je podigao kralj Stefan Vladislav (1234-1243) u prvoj polovini XIII veka a u manastiru je i sahranjen kralj Vladislav, koji je za života u manastir položio i mošti svog strica Svetog Save, koje su Turci 1594. godine, prilikom osvajanja preneli na Vračar (Beograd) i spalili. U manastiru Mileševa se nalazi i nadaleko poznata freska "Beli anđeo", "Freska Bogorodice iz Blagovesti" i Ktitorska kompozicija sa portretom kralja Vladislava.

Manastir Dubnica (duhovno sedište starih Vlaha)

Manastir Dubnica je srednjovekovni manastir. Nalazi se u selu Božetići a udaljen je od vile "Zlatarska pahulja" 10 km (preko sela Akmačići). Mnastir je izgrađen 1422. godine od strane Nemanjića, a svoj najveći uspon je doživeo za vreme kada se na čelu Pećke Patrijaršije nalazio Gavrilo Rajić-Rašković, koji je manastir i obnovio. Po predanjima u manastiru su boravili Arsenije Čarnojević i kneževi Raškovići pred veliku seobu Srba 1690. godine. U porti manastira podignut je spomenik patrijarhu Gavrilu u prirodnoj veličini.

Manastir Joakima i Ane "Sveta Janja"

Nalazi se u selu Rutoši i udaljen je od vile "Zlatarska pahulja" 18km. Manastir je u narodu poznat i kao crkva Janja. Zidana je krajem XVI veka , a obnovljena je 1993. godine od strane Mileševske eparhije. Manastir je posvećen mitskoj čudotvorici Janji. U ranijem periodu je bio ženski manastir.

Džamija u Novoj Varoši

Nalazi se u centru Nove Varoši, tačnije uz zgradu Skupštine opštine Nova Varoš, a udaljena je od vile "Zlatarska pahulja" 2km. Podignuta je od strane Perdivan bega u XVI veku. Pošto je više puta rušena usled požara koji su izbijali u Novoj Varoši obnovljena je u vremenu od 1887. do 1994. godine.

Zavičajni muzej u Novoj Varoši

Otvoren je 01.11.2012. godine, a povodom obeležavanja stogodišnjice oslobođenja novovaroškog kraja od turske vlasti i Javorske bitke 01.11.1912. godine. Nalazi se u zgradi Kajmakamije. Udaljena je od vile "Zlatarska pahulja" 2km. Muzejska zbirka raspolaže sa 240 originalnih eksponata i tri vredne replike originala i to:

  • Pečat kneza Stojimira iz IX veka, koji predstavlja najstariji materijalni dokaz o postojanju srpske države na Balkanskom poluostrvu. Na pečatu izrađenom od zlata grčkim pismom piše: "Bože pomozi Stojimiru". Originalni pečat se nalazi u Istorijskom muzeju Srbije.
  • Sablja kneza Mihaila Raškovića iz 1516. godine. Originalna sablja se nalazi u Vojnom muzeju u Beogradu.
  • Oficirska sablja generala Franje Zaha, komandanta Javorske vojske u srpsko-turskom ratu 1876-1878. godine. Oslobođenje Raške oblasti u ovom ratu bilo je od velikog značaja. Najznačajnijom, Javorskom bitkom, komandovao je general Zah, koji je na Kalipolje poslao glavninu srpske vojske. Original sablje se nalazi u Istorijskom muzeju u Beogradu.